Zapovjednik kopnene vojske u vrijeme američke revolucije i kasnije prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. George Washington rođen je 22. veljače 1732. u okrugu Westmoreland, (država Virginia), kao najstariji sin Augutine Washingtona, virdžinijskog plantažera, i Mary Ball Washington. Nakon neredovitog školovanja u mjesnoj vjerskoj školi Washington se uglavnom sam obrazovao. U njegovim bilješkama iz mladosti vidno je da se interesirao za zemljopis, vojnu povijest, agrikulturu, skladanje glazbe. Istovremeno pokazivao je i sklonost ka jednostavnijim matematičkim problemima. Bio je odličan jahač i uživao je u robusnim sportovima i društvenim događanjima.
U dobi od 16 godina obitelj Fairfax (s kojom je bio u srodstvu) poziva ga da im pomogne premjeriti njihovo veliko imanje zapadno od Blue Ridge planine. To putovanje pobudiće u njemu doživotni interes za razvitak zapadnih dijelova zemlje. U ljeto 1749. godine imenovan je službenim geodetom okruga Culpeper te će se u naredne dvije godine baviti geodetstvom radeći za mnoge zemljoposjednike na granici Virginije. Robert Dinwiddie, guverner Virginije, izabrao je Washingtona da Francuzima uruči ultimatum u kojem je tražio od Francuza da svoje trupe drže podalje od doline rijeke Ohio. Mladom glasniku također su dana upustva da promatra jačinu francuskih snaga, lokacije njihovih utvrda i puteve kojim bi im iz Kanade moglo stići pojačanje. Nakon uspješno završene misije Washingtonu, sada potpukovniku, naređeno je da predvodi odrede milicije koji će štiti radnike koji grade tvrđavu Forks kod rijeke Ohio. Međutim Francuzi su napali radnike, osvojili tvrđavu (i preimenovali je u Fort Duquesne), a Washington se povukao u kamp Fort Necessity čekajući pojačanje. Međutim iznenadni francuski napad prisilio ga je na predaju. Washington je 1754. godine dao ostavku, ali već u svibnju naredne godine kao dobrovoljac prijavio se u kamp britanskog generala Edwarda Braddocka. Nekoliko kilometara od Fort Duquesenea, Braddockovi vojnici su upali u zasjedu koju su im pripremili Francuzi i domorodci. Braddock je podlegao ranama, a Washington, koji se junački borio, zamalo je umakao smrti.
U kolovozu 1755. godine u činu pukovnika imenovan je zapovjednikom virdžinijske pukovnije, sa zadaćom da brani zapadnu granicu Virginije. Nakon smrti svog starijeg polubrata Lawrenca, Washington je naslijedio plantažu Mount Vernon. Velik rast cijena duhana tridesetih i četrdesetih godina XVIII. st., kombiniran s njegovim brakom 1759. godine sa Marthom Custis najljepšom i najbogatijom udovicom u Virginiji, učinio ga je najbogatijim čovjekom u Virginiji. Kada su se odnosi između britanske krune i kolonija počeli pogoršavati Washington sve više sudjeluje u političkom životu. U pukovničkoj uniformi Washington se nalazi na glasovitom Prvom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji 5. rujna 1774., te ubrzo izjavljuje da će se - prijeđu li kraljevske vlasti u krajnost - proliti krv kao nikada prije u povijesti Amerike. Već nakon prvog sukoba kolonista i britanskih trupa (sukob između Massachusettsa i Britanaca) na prijedlog Johna Adamsa imenovan je 1775. godine zapovjednikom vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske (1775. - 1783.). Unatoč nekoliko vojnih poraza (1777. - 1778.) uspio je očuvati povjerenje Kongresa te 1781. prisiliti Britance na predaju u Yorktownu, uz pomoć Francuza koji su u lipnju 1778. ušli u rat na strani Amerikanaca. Bez pomoći Francuza pobjede koje je izvojevao Washington bile su tako blizu poraza da je sudbina Amerike stalno visila na koncu. Nakon potpisivanja mira, a time i kraja građanskog rata Washington 24. prosinca 1783. podnosi ostavku Kongresu i vraća se na svoje imanje Mount Vernon gdje se četiri godine posvećujeWashington prelazi rijeku Delaware zemljoradnji, eksperimentirajući s novim metodama obrade i novim kulturama. Međutim sudjeluje u donošenju ustava iz 1787. (rukovodio je Ustavotvornom skupštinom) i na učvršćenju jedinstva kolonija koje je dovelo do stvaranja Sjedinjenih Američkih Država. Godine 1788. godine izabran je za prvog predsjednika Sjedinjenih Država (inauguriran 30. travnja 1789.).
Zbog stava prema starom savezniku Francuskoj (proglasio neutralnost Sjedinjenih Država u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske), stvorio si je snažnu oporbu. Ipak ponovo je izabran za predsjednika Sjedinjenih Država 1792. godine. Odbijajući treći mandat objavio je Oproštajnu poruku (Farewell Address) 19. rujna 1796. povlačeći se time iz javnog života. No, 1798. ponovo preuzima zapovjedništvo nad vojskom u sukobu SAD i Francuske. Preminuo je 14. prosinca 1799. godine na svom imanju na plantaži Mount Vernon. Savezni glavni grad Washington (sjedište predsjednika Sjedinjenih Država, vlade i Kongresa), utemljen 1790. godine, dobio je ime po Georgu Washingtonu. Washingtonu u čast također je nazvana i država Washington na američkoj zapadnoj obali na granici s Kanadom. Po njemu je nazvano i jezero Washington u istoimenoj saveznoj državi, kao i najviši planinski vrh (1918 m) u državi New Hampshir. No, da ne bi bilo sve tako idilično pobrinila se u Gail Collins, kolumnistica The New York Timesa, u svojoj knjizi U ustima škorpije: ogovaranje, slava i američka politika (1998.). U toj knjizi ona tvrdi da su o Washingtonu u njegovo doba kružile glasine da je gotovo nepismen, da je prevario dobrog prijatelja u jednoj zemljišnoj transakciji te da je imao ljubavnicu koja je simpatizirala Britance.
RSS link na komentare
>...